Biblija je knjiga koja se najčešće koristi na zemlji, prevedena na 2500 jezika. Na kojem jeziku je napisano? Kako su ljudi dobili priliku da to pročitaju na svom jeziku?
Instrukcije
Korak 1
Biblija se smatra najvećom knjigom svih vremena zbog svoje antike, vrijednosti kao književno remek-djelo i nenadmašnog značaja za čitavo čovječanstvo. Do danas je Biblija prevedena na više od 2500 jezika i ima više od 5 milijardi izdanja, što je čini najpopularnijom knjigom u modernom društvu. Istovremeno, trenutna izdanja Svetog pisma su kasnije prevodi sa izvornih jezika na kojima je stvoreno.
Korak 2
Biblija je počela pisati prije 3.500 godina. Njegov glavni dio (Stari zavjet) napisan je na hebrejskom. Izuzetak je samo nekoliko njegovih zasebnih dijelova, stvorenih na aramejskom dijalektu. Ovu okolnost prouzrokovao je dugi boravak starih Jevreja u babilonskom zarobljeništvu (6. vijek pne), gdje je na njihovu kulturu utjecao lokalni jezik.
Korak 3
Osvajanja Aleksandra Velikog postala su razlogom prodora grčke kulture na Bliski Istok. Pod snažnim utjecajem helenizma, stotine hiljada Jevreja rođenih izvan njihove domovine Izrael postepeno su zaboravili svoj maternji jezik, usvojivši grčki (koine). Kako bi spriječili sunarodnike da se odmaknu od izvorne vjere, jevrejski učitelji su krenuli da prevode Stari zavjet na grčki. Dakle, do 2. veka p. pojavio se prvi prijevod Starog zavjeta na grčki jezik, poznat kao Septuaginta. Kasnije su ovaj prijevod aktivno koristili hrišćanski propovjednici koji su glas o Hristu prenosili u sve krajeve Rimskog carstva.
Korak 4
Hrišćanstvo nastalo u 1. veku postalo je osnova za pojavu drugog dela Biblije - Novog zaveta. S obzirom na prisustvo glavnog međunarodnog jezika - grčkog - sve njegove knjige takođe su napisane na ovom jeziku, Koineu. Međutim, povjesničari imaju razloga vjerovati da je prva knjiga Novog zavjeta, Matejevo evanđelje, izvorno napisana na hebrejskom. Dostupnost prevoda Starog i Novog zavjeta na grčki jezik pružila je jedinstvenu priliku ogromnom broju ljudi koji žive u različitim dijelovima Rimskog carstva da dobiju priliku da pročitaju kompletnu Bibliju.
Korak 5
Nakon toga, prirodni kulturni i istorijski zakoni otkrili su sljedeću potrebu za prevođenjem Biblije na druge jezike. Grčki jezik je postepeno zastario, ustupajući mjesto latinskom. Počeli su se pojavljivati novi prijevodi, od kojih je prijevod Vulgate (s latinskog - "javno dostupan") stekao najveću popularnost. Njegov autor bio je teolog Jeronim, koji je svoje djelo predstavio oko 405. godine. Revidirana verzija Vulgate 1592. godine postala je službeni prijevod Rimokatoličke crkve.
Korak 6
Razvoj društva i formiranje novih država doveli su do postupnog pojavljivanja sve više i više prevoda Biblije na druge jezike. Era plovidbe, koja je omogućila otkrivanje ranije nepoznatih zemalja, omogućila je razvoj misionarskog pokreta. To je, pak, zahtijevalo nove napore da se Sveto pismo prevede na jezike kojima govore stanovnici udaljenih teritorija. Poseban zamah u ovom pravcu bio je razvoj štampe. Prva štampana Biblija, Gutenbergova Biblija, objavljena je 1456. Od tada su kopije Svetog pisma prevedene na razne jezike naroda svijeta počele da se pojavljuju sa sve većim napredovanjem. Trenutno je Biblija u potpunosti ili djelomično dostupna za čitanje 90% svjetske populacije.
