Dva suprotstavljena mehanizma - izvoz i uvoz - funkcioniraju u svjetskoj ekonomiji i čine svu međunarodnu trgovinu. Sve moderne zemlje djeluju kao izvoznici i uvoznici. Dakle, šta je suština ovih procesa?
Suština izvoza i uvoza
Izvoz i uvoz dva su glavna mehanizma vanjske i unutarnje ekonomije bilo koje zemlje. To su dva suprotna pravca međunarodne trgovine koja omogućavaju prosudbu nivoa ekonomskog razvoja jedne zemlje.
Uvoz se odnosi na uvoz robe iz druge države u zemlju, a izvoz, naprotiv, znači izvoz robe proizvedene u zemlji i njihovu prodaju na teritoriji drugih država. Roba mogu biti ne samo industrijski proizvodi, već i sirovine, razne usluge - sve za čim postoji potražnja u svjetskoj ekonomiji.
Zemlja koja izvozi proizvode i prodaje ih u drugim zemljama naziva se izvoznica. Zemlja koja prihvata stranu ili uvezenu robu na svom tržištu naziva se uvoznik. Proizvodi proizvedeni u zemlji nazivaju se nacionalnom robom.
Karakteristike izvoza i uvoza ili šta je „bilans“?
Sve su zemlje bez izuzetka uvoznici. U nekim zemljama uvoz prevladava nad izvozom, a u nekim - naprotiv. Izračun uvoza i izvoza vrši se zbrajanjem sve robe koja se izvozi u inostranstvo i uvozi u zemlju. Razlika između primljenih iznosa u ekonomiji označava se konceptom „ravnoteže“.
Da bi se utvrdilo da li država ima pozitivan (aktivan) ili negativan (pasivan) spoljnotrgovinski bilans, potrebno je od zbira cijena izvezene robe oduzeti zbroj cijena uvezene robe. Ako se više izvozi iz zemlje nego što se uvozi, tada će saldo biti aktivan ili pozitivan, ako se više uvozi, tada će saldo spoljne trgovine biti pasivan, a razlika dobijena u izračunima biće negativna.
Razvijene zemlje i zemlje u razvoju
U izvozu razvijenih zemalja veliki dio zauzima prerađivačka industrija i njeni proizvodi. To su uglavnom razna oprema i mašine. Njihova vanjska trgovina obično je usmjerena na iste ekonomski razvijene zemlje, koje ujedinjuje visok nivo podjele rada i uska specijalizacija zaposlenih. Prema UN-u, razvijene zemlje uključuju Kanadu, SAD, Japan, evropske zemlje, Novi Zeland i Australiju.
U strukturi izvoza zemalja u razvoju prevladavaju tropska poljoprivreda i ekstraktivne industrije. Visok procenat sirovina u izvoznoj strukturi koči razvoj državne ekonomije, jer je čini zavisnom od cijena na svjetskom tržištu, koje se ne odlikuju postojanošću. Prema UN-u, zemlje u razvoju uključuju Rusiju, Kinu i druge zemlje Bliskog istoka (Iran, Kuvajt i druge).
Do danas ne postoji jednoobrazno prihvaćena klasifikacija zemalja prema tipu razvijene i razvijene (manje razvijene) ekonomije.