2012. godine svjetska pažnja privukla je ličnost novinara Juliana Assangea, osnivača svjetski poznate organizacije WikiLeaks. Ovaj projekat je više puta objavljivao klasificirane materijale o korupciji u najvišim ešalonima moći, ratnim zločinima, špijunskim skandalima i tajnama diplomatije. Aktivnosti WikiLeaksa postale su jedan od razloga krivičnog gonjenja protiv Assangea.
Julian Assange je krajem juna 2012. godine zatražio politički azil od ekvadorskih vlasti. Zahtjev australijskog mrežnog novinara pregledava australijski Ministarstvo unutrašnjih poslova. Do konačnog rješenja problema, Assange se skriva od britanskih vlasti na teritoriji ekvadorske ambasade smještene u Londonu.
U maju 2012. godine, Vrhovni sud u Londonu donio je odluku o izručenju Assangea Švedskoj, gdje je osumnjičen za niz seksualnih zločina. Sam novinar odbacuje optužbe protiv njega i vjeruje da postupak pokrenut protiv njega ima političku konotaciju. Progon Assangea započeo je nakon objavljivanja tajne diplomatske prepiske od strane WikiLeaks. U jesen 2010. objavljeni su mnogi povjerljivi dokumenti američkog Stejt departmenta, uključujući prepisku diplomata, koja nije bila predmet otkrivanja.
Britanska policija izdala je naredbu Julianu Assangeu da se pojavi u policijskoj stanici kako bi formalizirala postupak za njegovo protjerivanje u Švedsku. Novinar se nije obazirao na poziv, vodeći se savjetima svojih advokata. Zakon mu dozvoljava da odbije prijavu policiji dok vlasti Ekvadora ne razmotre njegov zahtjev za politički azil. Prema međunarodnom pravu, razmatranje pitanja političkog azila ima prioritet nad zahtjevom za izručenje.
Assange vjeruje da će, ako bude predat švedskim vlastima, odmah biti izručen Sjedinjenim Državama, gdje će se suočiti s kaznenim progonom zbog objavljivanja strogo povjerljivih materijala. Postupci zloglasnog novinara i njegove organizacije mogu se kvalificirati kao špijunaža, za koju se Assange suočava sa smrtnom kaznom u Americi.
Čin osnivača WikiLeaksa, koji je odlučio potražiti politički azil u Ekvadoru, iznenadio je čak i njegove pristalice. Assange je sam rekao da je odabrao ovaj metod borbe protiv samovolje pravosudnih vlasti, jer ne vidi druge mogućnosti da izbjegne izručenje Švedskoj. Ekvadorska ambasada potvrdila je činjenicu podnošenja zahtjeva za azil i izjavila da će, dok vlada ove zemlje ne završi razmatranje Assangeove molbe, biti na teritoriji ambasade.