Ne znaju svi da je A. S. Puškin nije bio samo pjesnik i pisac, već je i prevodio tuđa djela i volio je proučavati jezike. Prema istraživačima, pored ruskog, u jednom ili drugom stepenu bio je upoznat sa šesnaest jezika, iako je samo francuski tečno govorio.
Instrukcije
Korak 1
Puškin je znao nekoliko jezika dovoljno da na njima čita dela u originalu i da ih uopšte razume. Čak i ako nije znao doslovno značenje nekih riječi, mogao je shvatiti suštinu. Pored toga, volio je prevoditi strana djela, kao i svoja djela na strane jezike, uglavnom francuski. Smatrao je prevođenje veoma dostojnim bavljenjem i dobrim načinom obogaćivanja ruske književnosti najboljim primjerima strane književnosti.
Korak 2
Prevod Puškina nije bio profesionalna aktivnost. Od njih je dobio zadovoljstvo kao kreativna osoba, jer je na taj način imao priliku popraviti svoju umjetničku percepciju djela ili odlomka koji ga se dojmio i izraziti ga, kao i upoznati druge ljude s tim. Pisac je najčešće prevodio svoje omiljene autore i folklor. Aleksandar Sergeevič je uvijek u prijevod unosio nešto svoje, tako da se na neki način rađalo novo djelo, zadržavajući nacionalnu izvornost izvora.
Korak 3
Puškin je preveo moldavske i srpske pjesme, stihove engleskih pjesnika (uključujući i bijele), sonete italijanskih i francuskih autora, odlomke iz Kurana, odlomke iz biblijske Pjesme pjesama i još mnogo toga.
Korak 4
Među konkretnim autorima čija je djela Puškin preveo su francuski filozof Voltaire; dramaturg Antoine-Vincent Arnault; pjesnik Anthony Deschamp; komičar Kazimir Bonjour; Engleski pjesnici William Wordsworth, George Gordon Byron, Barry Cornwall, John Wilson, Robert Southey, Samuel Taylor Coleridge; Engleski propovjednik John Bunyan; italijanski pjesnik Francesco Gianni; italijanski dramski pisac Ludovico Ariosto; Poljski pjesnik Adam Mickiewicz; Brazilski pjesnik Tomas Antonio Gonzaga itd. Puškin je takođe preuzeo prevod Horacija i Platona. U osnovi, to nisu prijevodi cijelih djela ili pjesama, već njihovi fragmenti, vjerovatno najzanimljiviji sa stanovišta pjesnika.
Korak 5
Kao osnovu za radnju svoje "Priče o zlatnom petliću" (1834), Puškin je uzeo kratku priču "Legenda o arapskom astrologu" američkog pisca Washingtona Irvinga. A bajka ruskog pjesnika "Car je vidio pred njim …" (1833) besplatni je revidirani prijevod fragmenta "Legenda o arapskom astrologu".
Korak 6
Puškinova "Priča o mrtvoj princezi i sedam junaka" pojavila se kao slobodan poetski aranžman bajke nemačke braće Grimm, kao i "Priča o ribaru i ribi".
Korak 7
1836. godine pjesnik je preveo jedanaest ruskih narodnih pjesama na francuski jezik kako bi ih upoznao s ruskom narodnom poezijom.
Korak 8
Nekoliko godina života Puškin je volio prevoditi memoare i etnografsku literaturu.
