Bundestag je jednodomni parlament Savezne Republike Njemačke, koji je najviše zakonodavno tijelo države. Parlament formiraju na osnovu izbora kojeg su izabrali građani Njemačke, putem općih slobodnih izbora, na period od 4 godine.
Instrukcije
Korak 1
Ustav SRJ ne uspostavlja detaljna pravila o izbornom sistemu. Trenutno je postupak izbora za Bundestag uređen Saveznim zakonom o izborima iz 1993. godine. Pravo izbora parlamentaraca imaju njemački državljani koji su u državi živjeli najmanje tri mjeseca i napunili 18 godina.
Korak 2
Ovo biračko pravo naziva se aktivnim. Pasivno biračko pravo, odnosno pravo da budu izabrani u parlament, daju se građanima koji su navršili 18 godina života, bili su u njemačkom državljanstvu najmanje godinu dana i nisu lišeni aktivnog biračkog prava. U Njemačkoj ne postoji prag izborne izlaznosti.
Korak 3
Njemački parlament sastoji se od poslanika izabranih na tajnim, opštim, slobodnim izborima na mandat od 4 godine. Zastupnici imaju imunitet, parlamentarnu odštetu, a njihove ovlasti ne mogu prestati prije roka opozivom birača.
Korak 4
Izborni zakon utvrđuje ukupan broj parlamentaraca na 631. Sami izbori održavaju se po mješovitom izbornom sistemu: polovinu poslanika biraju izborne jedinice, drugu polovinu - stranačke liste (tzv. Zemljišna lista stranaka).
Korak 5
Na izborima svaki birač ima dva glasa. Jedan glas daje se za kandidata za poslanika u izbornom okrugu, drugi glas daje se za zemljišnu listu kandidata određene stranke. U izbornoj jedinici pobjeđuje kandidat s najviše glasova. Njemačka je podijeljena na 299 jednočlanih izbornih okruga, čime je popunjena polovina mjesta u Bundestagu. Druga polovina parlamenta ispunjena je kandidatima sa lista zemljišnih stranaka. Njemačka ima 16 saveznih država, tako da je svaka država višečlana izborna jedinica.
Korak 6
Za određivanje broja mandata primljenih sa stranačkih lista koristi se Hare-Niemeyer-ov sistem prebrojavanja: svi "drugi glasovi" dani za stranačku listu određene stranke zbrajaju se i množe sa ukupnim brojem podijeljenih mandata. Dobiveni broj se zatim dijeli s ukupnim brojem "drugih glasova" za sve stranačke liste. Tako se izračunava udio mjesta u parlamentu za svaku stranku. Samo su one stranke uključene u raspodjelu mandata koji su sakupili najmanje 5 posto glasova širom države.