Poslovica "Ne hrani konja" nastala je na ruskom jeziku u vrijeme kada su konji bili vrlo cijenjeni. Sada se najčešće koristi u prenesenom značenju, s ironijom, i karakterizira jadnu slabu osobu.
Značenje izreke "Ne hrani konja"
Bogatstvo ruskog jezika u velikoj mjeri određuje čitav sloj stabilnih fraza, fraza i pojedinačnih riječi. Potrebno je da ih svaka Ruskinja poznaje, koristi u svom govoru. Frazeološki promet „Ne u hrani za konje“nalazi se u ruskom jeziku vrlo često. Što se tiče većine poslovica i izreka, tačno vrijeme i mjesto njegovog pojavljivanja u jeziku nisu poznati.
Porijeklo izreke
Postoje 2 mišljenja o porijeklu ove izreke. Obje verzije povezane su s održavanjem konja u prošlosti, kada su bili najvrjednija domaća životinja i zbog toga su bili u središtu pozornosti cijelog društva.
• Prema prvoj verziji, značenje frazeološke fraze povezano je s bolesnim i starim konjima. Možete ih hraniti puno i dobro, ali od toga neće biti smisla.
• Druga verzija se odnosi na Rome. Prodali su konje i pokušali da prevare kupca. Cigani su uzeli bezvrijednog konja i nahranili ga punim plućima. Konjski trbuh je nabrekao. Kupac je smatrao da je konj dobar i kupio ga je. Sutradan su se konjske strane srušile, hrana je otišla u stajsko gnojivo.
Može se tvrditi da je izreka "ne hrani konja" nastala prije više od 100 godina. Konji su u to vrijeme bili skupi, držali su se u dobrim uvjetima. To se odrazilo i na beletristiku. Možete se sjetiti Malog grbavog konja, Sivka-Burka. Imena ljubaznih i hrabrih konja, likovi epova i bajki poznata su ruskoj djeci i odraslima. U delima ruskih pisaca 19. veka izreka se javlja prilično često. Na primjer, autor prekrasnih priča N. S. Leskov koristi ovaj zaokret u govoru jednog od likova u priči "Nigdje". U to vrijeme takve su fraze uglavnom koristili predstavnici nižih slojeva. Ovu tačku potvrđuje L. V. Alyoshina u svom delu "Neke osobine narodnog jezika druge polovine XIX veka." Izreku "ne nahrani konja" zabilježio je i V. I. Dahlem (Poslovice ruskog naroda: Ne trošite stočnu hranu u konju. - (otrov). Vidi Objašnjenje neurednosti).
Savremena upotreba poslovice
U modernoj Rusiji konji su izgubili nekadašnju vrijednost. Ipak, oni i dalje ostaju simboli kulture naše zemlje. Frazeološki zavoji s riječima "konj" i "konj" i danas se koriste, na primjer, poput "ne gledaju poklon konja u usta", "osedlaju svoju omiljenu klizaljku". Promet "ne u hranu za konje" nije ništa manje uobičajen. Može se naći u modernim pričama, člancima, reklamnim tekstovima. Ali gotovo uvijek ima figurativno značenje. Obično govorimo o osobi ili drugom živom biću, koje ništa ne može dovesti u dobro stanje, niti napor. Nije nužno povezano sa hranom. Na primjer, u objašnjavajućem rječniku T. F. Efremova daje tumačenje značenja izreke: nije hrana za konje prediktor. kolokvijalni O nedostatku koristi za nekoga od nečega; nije dobro, nije za budućnost.
Figurativno značenje
U savremenom ruskom jeziku frazeološke fraze ove vrste koriste ne samo, čak i ne toliko, loše obrazovani ljudi. Suprotno tome, njihova upotreba postala je znak dobrog poznavanja jezika i poznavanja istorije i kulture Rusije. Ova transformacija je sasvim prirodna, jer se sama riječ "konj" odnosi na prilično povišen stil, u usporedbi, na primjer, s riječju "konj". To je očito kada se uspoređuju dvije frazeološke jedinice:
• "poput konja" (ovaj izraz ima značenje - naporno raditi, naporno raditi - negativne boje), • "poput konja" (brz, nemiran, jak - pozitivna obojenost).
Izreka "nije za hranu za konje" živi i danas se široko koristi, ali u prenesenom smislu.
